Pozdrav ljudi, evo i našeg iskustva. Unapred se izvinjavam na obimnom post-u, pokušavam da pokrijem sve što se desilo a što bi nekome moglo da pomogne. Moja supruga je ispod sve dosta detaljno objasnila.
Sve u svemu imali smo dosta sreće. Ja se prijavljujem već vise od 10 godina i ništa. Suprug, tadašnji momak se prijavio prvi put i su odmah ga izvukli.
Elem, ceo proces je izgledao ovako. Saznali smo da je momak izvucen negde krajem maja, nismo odmah proveravali rezultate. Venčali se krajem juna i sredinom jula poslali DS-260. Pažljivo popunjavajte ovaj formular i proverite kad završite popunjavanje, pošto ima puno pitanja i provuku se greške. U Beogradu smo, tako da je promena mojih dokumenata išla jako brzo. Čini mi se da je za nekih 5 dana sve bilo gotovo.
Nakon toga smo sve vreme pratili visa bulletin pošto nam je broj bio skoro 30.000. Očekivali smo poziv za intervju najranije u julu. Međutim, krajem marta smo dobili e-mail da je intervju zakazan za kraj maja. Registrovali smo zakazani intrevju online i pri tome naveli adresu DHL ispostave gde želimo da preuzmemo pasoše. Kontaktirali smo ambasadu i ordinaciju gde smo imali lekarski pregled (Smiljanićeva) oko nekih sitnih nejasnoća, ali je generalno sve jako lepo objašnjeno u dokumentima na sajtu na koje te upute.
Lekarski pregled – imali smo zakazano nekih 10-ak dana pre intervjua. Koliko sam shvatila, svima zakazuju preglede malo pred intervju. Ali savetujem da svakako zakažete ranije, da ne čekate poslednji trenutak. Od vakcina morate imati mmr, hepatitis b i tetanus (ukoliko je proslo vise od 10 god. kad ste poslednji put primili ovu vakcinu). Takođe, bila je potrebna i covid vakcina. Može i kineska. Morali smo imati minimum dve doze vakcina, a dan pre našeg pregleda to se promenilo i tražili su samo jednu. Možete sve to primiti kod njih (sem covid vakcina), ali mi smo primili u Batut-u sve vakcine koje su nam nedostajle. Covid vakcine sam primila u lokalnom domu zdravlja. Na samom pregledu vam prvo izvade krv, pa onda pošalju na snimanje pluća u drugu kliniku. Dobijete disk sa snimkom koji nosite sa sobom i predajte kada uđete u Ameriku. Nakon toga se vraćate u prvu ordinaciju na klasičan sistematski pregled. Na kraju dobijete zapečaćenu kovertu koju ne smete da otvarate i nosite sa sobom u ambasadu.
Potrebna dokumentacija - izvodi iz matičnih knjiga rođenih (za oboje), izvod iz matične knjige venčanih, izvod iz evidencije kažnjavanih iz mupa (za oboje), diplome iz srednje škole i sa fakluteta (samo za nosioca), pasoši (za oboje). Fotokopije svega (izvod iz matične knjige venčanih dve kopije). Dakle, imali smo sve sa spiska koji smo našli na oficijalnom sajtu, ali su nam u ambasadi tražili samo prethodno navedena dokumenta.
Takođe smo imali fotokopije pasoša gde se vide pečati sa zajedničkih putovanja, zajedničke fotografije, prepiske sa raznih aplikacija i sms-ovi, bankovne transakcije i slično, pošto smo se venčali nakon što je suprug izvučen za gc (ništa od ovoga nam nisu trazili osim fotografija). Ispostavilo se da smo pripremali i nepotrebne stvari, ali smo hteli da budemo sigurni da nam nešto ne zafali.
Intervju – svi utisci iz ambasade su jako pozitivi. Stigli smo dosta ranije, ali nismo otišli parvo u ambasadu. Ukoliko dođete ranije, slobodno odite parvo u ambasadu, ranije ćete završiti. U ambadsadi smo bili oko nekih 4 sata. Svi su bili jako ljubazni. Na ulazu vas pronađu na spisku i upute gde dalje. Kada dođete u prostoriju gde se održavaju intervjui, na ulazu vas sačeka sluzbenica, da broj i uputi gde da sednete i čekate. Samo pratite semafore na kojima izlaze brojevi koji su na redu. Sve je zaista lako i pregledno. Na prvom šalteru na koji su nas prozvali, uzeli su nam sva gore navedena dokumenta koja sam napisala da su potrebna. Pitali da li imamo fotografije za konzulara, gde idemo, kako smo se upoznali i kada i rekli da sačekamo da nas prozovu na narednom šalteru da platimo. Nakon plaćanja ide poslednji razgovor sa konzularnim predstavnikom. Samo je ovaj deo intervjua bio na engleskom jeziku, sve ostalo na srpskom. Tu su nas pitali koliko smo dugo zajedno, kako smo se upoznali, čime bi se tamo bavili i gde bismo išli i supruga su pitali koji mu je najviši stepen obrazovanja. Ovde su nam trazili fotografije. Pošto smo mi odneli verovatno previše, samo su probrali par fotografija i pitali ko je na njima. I to je to. Rekli da sačekamo e-mail u kome će nas obavestiti kad da pokupimo pasoše sa vizama. Još jednom moram da napomenem koliko su svi bili fini i predusretljivi. Zaista, sve pohvale, jako su fini.
Vize su nam stigle za nedelju dana. I to je to.

Tako da, znam da je lako reći, ali nemojte se previše opterećivati oko svega. Mi jesmo, ali sada vidimo da je to bilo bespotrebno.
Puno sreće svima u ovoj i svim narednim fiskalnim godinama!