|
|
Vodič za emigrante Planiranje selidbe, šta raditi po dolasku, procedura dobijanja papira... |
Vodič za emigrante » Školovanje u USA - lični primer » Bitni linkovi | ||||
Uspešan početak | Školovanje u USA | Vrste školi | Stipendije | Učlanite se |
|
Thread Tools | Display Modes |
#271
|
|||
|
|||
Milane, ako ti je zena gradjevinski inzenjer, pogledaj da dobije licencu (P.E. exam). Sa tim ih zaposljavaju. Mora ipak da nauci malo o ovim njihovim kolibama, drugacijim standardima pre svega, drugim jedinicama, i drugacijim nacinima gradnje. Ima prvo da se polaze F.E. exam (fundamentals of engineering) pa nakon koju godinu polazes za P.E.
Imas u Cikagu dosta centara za ovo testiranje klikni. A ako voli da predaje, nek pogleda "Career switcher" programe ili M.S. programe pomocu kojih moze da se preskoluje da npr. predaje u srenjoj skoli npr. Career and Technical Education kurseve, ili moze i sa nasom diplomom da radi kao Adjunct Professor na Community College-ima (visa skola). A jos lakse od svega, nek se lepo uclani u Society of Woman Engineers, job board ima mnogo vise poslova gde hoce bas da zaposle inzenjerke. Klikni |
#272
|
|||
|
|||
Evo vam malo vezano za ekonomije par linkova:
CIA World Facebook Serbia i selektujte koju god drugu zemlju hocete pa poredite. |
#273
|
|||
|
|||
Citat:
Drugo - Već smo se doooobbbrooo informisali i svaki dan se susrećemo sa istim problemom. Sve što je napisano je iz ličnog iskustva. Nije hvalisanje i samoreklamerstvo. Treće - o kakvim vi predrasudama pričate? Koje su to tačno naše predrasude? Konkretno jedina moja predrasuda je bila da je školovanje u Americi u osnovnoj i srednjoj školi bolje od našeg. Lično sam se uverio da nije. Odnosno, nije bolje u na teritoriji Čikaga i pojedinih predgradja. Moje dete je išlo u školu koja je imala ocenu 9 i koja je važila za jednu od boljih škola. Nažalost, nije ni približno šestici, a kamoli devetci! Supruga radi sa učenicima i studentima iz različitih škola i detaljno se raspituje o metodama njihovih nastavnika i profesora kako bi imala bolji uvid koji je problem. Najveći problem je taj što ti predavači ne umeju da prenesu znanje. Jer veliki broj nastavnika je stručan u jednoj oblasti (na primer istoriji) a predaje recimo nauku (pod tim se podrazumeva fizika, hemija...), pa čak i matematiku. Odrade internet test i kažu studentima/učenicima: "Ja sam imao skor 75%. Da vidimo koliki je vaš". Ako profesor ne zna da reši test sa 100% za razred koji predaje šta očekivati od dece??? Šta očekivati kada pitate da vam učiteljica koja radi 25 godina u školi kaže po kojoj knjizi rade deca, a ona vam odgovori da ne zna!!!! To se konkretno nama desilo. Šta da pomislimo? Mi smo ostali šokirani!!! Nismo isti kao oni i nikada nećemo biti. Ako je to vama OK, slobodno ih hvalite do mile volje! Nas se manite. |
#274
|
|||
|
|||
Citat:
U svakom slučaju hvala |
#275
|
|||
|
|||
Citat:
Pošto odlično govori i piše engleski zasad joj niko nije tražio da polaže TOEFL, ali je ona odlučila da uskoro i to završi kako bi za slučaj da joj neko traži i to imala. Zasad je polagala test sličan TOEFL na De Paul univerzitetu na koji je htela da upiše master iz data analysis. Položila je sa 97% tačnosti. Što se tiče Amerikanaca i njihove pameti ili glupoosti može da se raspravlja u nedogled. Znam samo da su predavači konkretno na De Palu univerzitetu, koji je 3. najbolji u Ilinoisu i među 100 najboljih u SAD, većinom stranci! Da li znate da većina fakulteta ima kvote za upis po tome koje ste boje kože ili odakle dolazite? Da li zante da je na Harvardu po kvotama moglo da se upiše 50% belaca, 25% azijata i 25% otpada na ostale? Da li znate da je taj isti Harvard tužen od strane azijata zbog tih kvota i da je Harvard izgubio taj proces? Šta to konkretno znači? To znači da bi ih azijati koji uče od jutra do sutra pojeli na testovima pa su pokušali na taj način da to regulišu. Ovde ne postoji prijemni kao kod nas gde imaš konkretne zadatke u zavisnosti od oblasti i posle toga se kvalifikuješ ili ne. Ovde se vodi računa dal si dobar govornik, kakva ti je ličnost (personality), i takve stvari. Takodje, ako vam je neko od roditelja ili čak njihovi roditelji (babe i dede) išao na recimo Stanford, mnogo su vam veće šanse da se tamo upišete od bilo kog drugog. To se zove legacy (nasledje). To konkretno znači da je ta porodica već platila veliki novac za njhova studiranja i garant su da ćete i ovaj put platiti tih tričavih 50-80.000 $ godišnje, možda i više. Tako da... Što se tiče ponuda za posao i dobijanja istih, sve zavisi u kojoj oblasti raditei koji vam je minimum na koji želite da pristanete. Mi smo se odlučili za dodatno usavršavanje kako bi te ponude bile dovoljno "teške", ako zante na šta mislim. P.S. Što se tiče MENSA tačno je da može bilo ko ko položi test da bude član, samo to treba i uraditi. Što se tiče edukacije i obrazovanja samo da pitam da li su dovoljna dva tehnička fakulteta i jedan master? Last edited by milan.b; 27.09.2018 at 19:17. |
#276
|
||||
|
||||
"Samo da pitam", kako ti to kazes suptilno -- da li od doba dana ili godine zavisi kada si zena, a kada muz ili od vremenskih prilika/nedostatka terapije?
Lol, trolu, ne zagadjuj sredinu i knjigu u sake i na ucenje. To se odnosi i na periode kada si zena i kada si muz. Pozz. |
#277
|
||||
|
||||
Milane a kako objašnjavate rezultate PISA testiranja. Za one koji ne znaju, PISA (Programme for International Student Assessment) koji je priznat u svetu i koji sprovodi OECD (Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj). To je test kojim se vrši procenja znanja koje su učenici stekli tokom školovanja i kada se uporede rezultati SAD i Srbije imamo situaciju da što se matematike tiče SAD su ostvarile skor od 481, a Srbija 449 (prosek u svetu je 494), u oblasti tzv. čitalačke pismenosti tj. razumevanje pročitanog teksta, SAD su ostvarile skor od 498, a Srbija 446 (prosek je 496) i prirodne nauke SAD su ostvarile skor 497, a Srbija 445 (prosek je 501). Dakle rezultati su i više nego jasni, SAD u svim oblastima imaju bolji skor i to ne za malo. Inače, ovo su rezultati iz 2012. godine, 2015. godine Srbija nije učestvovala, a rezultati iz ove godine još uvek nisu objavljeni.
Ovo što pišete je realno generalizovanje, zato što je uzorak koji imate toliko mali da je praktično zanemarljiv, i vi na osnovu tog malog tj. minijaturnog uzorka donosite zaključak o obrazovanju u SAD. Što se univerziteta tiče, postoji Šangajska lista koja jeste neformalna, ali je i prestižna i takođe dosta govori. Na toj listi u prvih 20 univerziteta 16 je iz SAD. Beogradski univerzitet, jedini univerzitet iz Srbije, se nalazi između 301. i 400. mesta, što nije loš rezultat, ali ispred njega je minimum 100 univerziteta iz SAD. |
#278
|
|||
|
|||
Citat:
Niti sam trol niti sam podvojena ličnost! Pišem iz ličnih iskustava mene i moje supruge. Ako se to nekome ne sviđa to nije moj problem! Kome odgovara ovakvo školstvo, srećno mu bilo! |
#279
|
||||
|
||||
Steta sto ti ne verujem.
OT -- studirao sam na EF UNS u Srbiji i University of Washington u Seattleu. Sve sto znam iz prakse, pokupio iz US. U Srbiji sam bubao Engelove krive i ucio napamet ICC i PCC krive iz mikroekonomije, sve identicnim recima iz knjige -- ako student napise svojim recima, kolokvijum se pada po defaultu. Racunovodstvo je tek prica za sebe, obavezno je bilo reprodukovati od reci do reci teoriju sa cijim gradivom se vise nikad necemo susretati ni u skolovanju ni u praksi. Titovsko obrazovanje at its best, dakle ucili smo nepotrebne i cesto prevazidjene stvari, umesto gradiva koje cemo koristi kao instrument u radu u 21. veku. O stimulaciji (ne)kritickog misljenja da ne govorim, na predavanjima i vezbama nije dozvoljeno imati svoje misljene, posebno ako se ono razlikuje od onog koje ima profesor. Sa onim u US ne moze ni da se stavi u istu recenicu, kamoli uporedi. Last edited by Ivan__T; 27.09.2018 at 20:00. |
#280
|
|||
|
|||
Citat:
Ko je pročitao moj prvi unos ovde zna šta sam napisao, a to je: Osmovna i srednja škola su lošije nego u Srbiji ili Balkanu uopšte. Naši fakulteti su u istoj ravni, ali su zato ovde master studije mnogo bolje. O doktorskim neću ni da pričam jer su tu svetlosnim godinama ispred zbog resursa koje imaju za istraživanje. Što se PISA testova tiče, čani su to podaci, ali je i činjenica da naša deca jednostavno ne uče dovoljno. To je drugi problem. Nije problem u tome šta uče, jer vidimo šta se ovde uči a znamo šta se uči u Srbiji. Jednostavno naša deca se uzdaju u veze i vezice, a ne u znanje. Osim toga, treba uzeti u obzir i činjenicu da ovde prosek na pisa testovima vade i naša deca, kao i azijati, indusi i druge nacije koje nisu Amerikanci. Ovaj tim je predstavljao SAD na jednom od takmičenja: Mihir Singhal, gold medal Swapnil Garg, gold medal Colin Tang, silver medal Brandon Wang, silver medal Nigde amerikanca. Indijci i azijati |
Thread Tools | |
Display Modes | |
|
|
Similar Threads | ||||
Tema | Pokretač teme | Forum | Odgovori | Poslednja poruka |
Primer pozivnog pisma | mvp977 | Intervju (interview) - Ambasada | 3 | 30.10.2008 17:31 |
Popunjeni formulari iz prve koverte - PRIMER | srdjevic | Prva koverta | 0 | 20.04.2008 07:05 |